Dulji boravak u zatvorenim prostorima, pregrijavanje prostora i slabije provjetravanje pogoduju širenju virusa u zimskim mjesecima. To se posebno odnosi na djecu u školama i vrtićima.

Začepljen Vam je nos, ili možda nekontrolirano curi? Boli Vas grlo, peče, suho je? Kišete, kašljete? Osjećate se malaksalo, nemate apetita, možda imate i povišenu temperaturu?

Vi ste samo jedan(na) od onih koji i ove zime imaju akutnu infekciju gornjih dišnih putova, točnije običnu prehladu!

Znate li da od obične prehlade možete oboljeti i do 4 puta godišnje, a da to nije zabrinjavajuće? A djeca čak do 10 puta ili više ukoliko idu u jaslice ili dječji vrtić?

I tako iz godine u godinu! Ako napravimo ekstrapolaciju na cijeli životni vijek to znači sljedeće: tijekom života imamo oko 200 prehlada, što čini 3 do 5 godina našeg života! Zapanjujuće, zar ne?

Preko 200 različitih sojeva virusa

Obična prehlada je virusna infekcija gornjih dišnih putova koju uzrokuje preko 200 različitih sojeva virusa. Šire se jako brzo, jer se prenose kapljičnim putem (govorom, kihanjem, kašljanjem, smijanjem…) Kihanjem se npr. u zrak rasprši 100.000 virusa i to u radijusu od 3.5 metra. Svaka od tih kapljica može preživjeti u okolišu npr. na uredskom stolu, školskoj klupi, mobitelu, priboru za jelo, naslonu stolice ili držačima za ruke u tramvaju ili autobusu oko 48 sati. Zato često nismo ni svjesni da smo se i kad smo se i od koga zarazili.
Stoga dulji boravak u zatvorenim prostorima, pregrijavanje prostora i slabije provjetravanje pogoduju širenju virusa u zimskim mjesecima. To se posebno odnosi na djecu u školama i vrtićima, jer okupljanje više osoba na jednom mjestu, život i rad u grupama doprinosi širenju ovih bolesti.

Ulazna vrata virusima prehlade su sluznice gornjih dišnih putova (nosa, nosnog dijela ždrijela i ždrijela). Na mjestu ulaska dolazi najprije do kolonizacije, potom infekcije i na kraju imunološkog odgovora organizma na prisutnost virusa s posljedičnom upalom.

Tako za simptome prehlade nisu odgovorni samo i isključivo virusi, već i obrambeni mehanizmi našeg tijela koji stvaraju određene molekule i spojeve koji posredno pogoršavaju simptome bolesti. Sve je to očekivano međudjelovanje i borba mikro i makroorganizama u cilju lokalizacije infekcije i očuvanja vlastitog integriteta i zdravlja.

Zato borba protiv akutnih virusnih infekcija gornjih dišnih putova mora biti sveobuhvatna. Jer u suštini su to samoograničavajuće bolesti za koje ne postoji specifično uzročno antivirusno liječenje. Naše tijelo mora samo odraditi najveći dio posla, a brojne mjere i lijekovi koje uzimamo samo umanjuju simptome bolesti, skraćuju njezino trajanje  i poboljšavaju kvalitetu života!

Komplikacijama su posebno podložna mala djeca

Za razliku od prehlade, gripa je vrlo ozbiljna bolest koja neliječena sama po sebi može dovesti do smrtnog ishoda ili može izazvati ozbiljne komplikacije. Komplikacijama su posebno podložna mala djeca, kronični bolesnici i starije osobe. Putovi širenja su jednaki kao u prehladi tako da vrijede iste mjere opreza i prevencije.

Gripa se javlja epidemijski i uzrokuju je samo dva virusa: virus influenze A i B koji su nažalost podložni brojnim mutacijama i zato je pojava epidemije uvijek teško predvidiva kao i određivanje adekvatnog cjepiva.

Zato od gripe možete oboljeti više puta u životu i stoga je potrebno redovito cijepljenje svake godine.

Istaknimo razlike između prehlade i gripe:

Nekoliko savjeta za liječenje prehlade i gripe:

1. Djelujte na sve simptome: začepljen nos, curenje nosa, grlobolja, kihanje, kašalj, povišena tjelesna temperatura kako biste se što prije vratili svakodnevnim obvezama. To možete napraviti koristeći npr. tabletice koje su kombinirani pripravci analgetika, antipiretika i dekongestiva ili razne pripravke za lokalnu primjenu (dekongestivi, sprejevi, propolis…)
2. Nemojte se bojati vazokonstrikcijskih kapi za nos! Primijenjene prema uputama (3 puta dnevno do 7 dana) ne mogu oštetiti sluznicu nosa, a jako će Vam pomoći dok imate prehladu da biste lakše disali, da biste mogli spavati, da biste mogli jesti uz prisutan osjet mirisa i okusa. Budite oprezni s primjenom kapi u jako male djece (do 2. godine života) zbog mogućih kardioloških nuspojava!
3. Odmarajte se što više kako biste stvorili preduvjete vlastitom organizmu za što bolji i snažniji imunološki odgovor!
4. Pijte veće količine tekućine kako biste sekret iz gornjih dišnih putova razrijedili i što lakše iskašljali ili ispuhali kroz nos!
5. Ispirite redovito nos i sinuse opet u svrhu razrjeđivanja i eliminacije sekreta iz sinusa ili srednjeg uha, jer odstajali sekret predstavlja podlogu za rast i razvoj bakterija i time razvoj komplikacija prehlade (bakterijska upala srednjeg uha i sinusa).
6. Koristite lokalne pripravke hipertoničnih otopina za nos koji djeluju kao prirodni dekongestivi („otčepljivači“) po načelu osmoze bez vazokonstrikcije! Ovo je posebno korisno za djecu!
7. Za grlobolju koristite pastile ili sprejeve s lokalnim anestetikom i/ili antiseptikom.

Savjeti za prevenciju prehlade i gripe:

1. općedruštvene mjere:
   1. adekvatni pedagoški standardi u vrtićima i školama koji osiguravaju primjeren broj učenika odnosno djece po kvadratnom metru prostora, osigurano provjetravanje prostora, vlaženje zraka, higijena krevetića, igračaka i pribora za jelo
   2. socijalno-ekonomsko-zdravstveni standard koji osigurava:
      1. raznovrsnu prehranu bogatu vitaminima, elementima u tragovima, mikronutrijentima koji su ključni u imunološkom odgovoru u cjelini
      2. adekvatne uvjete stanovanja (grijanje, hlađenje, termoizolacija prostora, vlažnost prostorija)

• redovita tjelovježba

1. suvremenu medicinsku zaštitu i dostupnost liječnika i/ili ljekarnika
2. edukaciju stanovništva – sektor javnog zdravstva

2. osobne mjere :
   1. Voditi računa o zdravlju nosne sluznice tijekom cijele godine. Održavati redovito higijenu i toaletu korištenjem sprejeva za vlaženje i ispiranje, jer samo vlažna sluznica očuvanog integriteta može se uspješno oduprijeti brojnim virusima koji vrebaju u zimskim mjesecima. Ljeti sve te funkcije obavlja more!
   2. Izbjegavati nagle promjene temperature i vlažnosti zraka, jer to jako oštećuje sluznicu nosa i ždrijela. Stoga, kad izlazite iz vaših toplih domova u hladno zimsko jutro stavite nekakav šal ispred nosa i usta i dišite polako tako zaštićeni dok ne uđete u automobil ili neki drugi zatvoreni prostor!
   3. Boraviti na otvorenom što više (igrati se u parku, šetnja uz more…) Osim što je manja mogućnost prijenosa virusa, izloženost UV zrakama potiče stvaranje vitamina D u našem tijelu koji je važan imunoregulator! Uhvatite doslovno svaku zraku sunca tijekom zime!
   4. Ne voditi bolesnu djecu u vrtić ili školu, jer će se zbog njih razboljeti još puno djece.
   5. Prati redovito ruke, jer se virusi zadržavaju na njima do 48 sati! Ne razmjenjujte mobitele ili pribor za jelo!
   6. U prevenciji i liječenju prehlade mogu se koristiti i tzv. prirodni lijekovi kao npr. preparati Echinacee koji imaju i antivirusni i protuupalni učinak!
   7. NE uzimati antibiotike za liječenje prehlade. Narodna poslovica kaže: “Ako liječiš prehladu, traje 7 dana, a ako je ne liječiš, traje 7 dana”.

U slučaju gripe potrebno je potpuno mirovanje uz gore navedene lijekove. U slučaju teže kliničke slike uzimanje antivirusnih lijekova propisuje isključivo infektolog. Ponekad je potrebna i hospitalizacija.

VAŽNO!

ANTIBIOTICI SE NE PROPISUJU U LIJEČENJU PREHLADE ILI GRIPE OSIM U SLUČAJU KOMPLIKACIJA!

Važnost adekvatne primjene antimikrobnih lijekova ne ogleda se samo u pojedinačnom pristupu prema bolesniku već ima širi društveni značaj.

Često i pri opravdanoj primjeni imaju nuspojave (osipi, mučnina, proljev…)

Djeluju i na tzv. dobre bakterije koje se normalno nalaze u našem organizmu (koža, crijeva…) te narušavaju sklad međuovisnosti mikro i makroorganizama.

Imaju učinak ne samo na pojedinca nego i na čitavu zajednicu, jer se otporne bakterije lako šire i izazivaju teške i po život opasne kliničke slike.

Imajte ovo na umu prije otvaranja kućne apoteke s antibioticima!

Stigla je zima. Nažalost hladniji dani nagovješćuju ne samo dolazak zimskih radosti i blagdana, već i epidemiju infekcija gornjih dišnih putova i to u prvom redu PREHLADE I GRIPE. Da biste bolje razumjeli razlike i sličnosti između prehlade, gripe i alergijskog rinitisa, pročitajte naš Priručnik i naoružajte se znanjem kako bismo svi zajedno postigli bolju kvalitetu življenja, poglavito u zimskim mjesecima.

U ovo vrijeme rijetko je tko pošteđen kihanja, šmrkanja, začepljenog nosa, grlobolje ili kašlja i nekako nam se čini da su svi oko nas bolesni. No je li to obična prehlada ili gripa, ili možda nešto treće kao npr. alergijski rinitis koji tako dobro može imitirati simptome infekcija gornjih dišnih putova? Iako mislimo da znamo sve o tome – kako prepoznati simptome, kako prevenirati i liječiti ove bolesti, uvijek je dobro pročitati ili poslušati savjet stručnjaka kako bi se izbjegli mogući rizici i komplikacije.

Cjeli priručnik možete pogledati OVDJE.