Jesen i zima predstavljaju vrijeme alergija i prehlada. Svi su ili prehlađeni ili kišu, šmrcaju, kašlju…
“Razliku između alergije i prehlade najjednostavnije je vremenski ograničiti. Ako imate simptome prehlade duže od deset dana onda s pravom možete pretpostaviti da se radi o alergiji”, kazala je za Radio Dalmaciju prof.dr.sc Željka Roje. Alergijsko liječenje se svodi na primjenu tablete koje uzmemo jednom navečer ili onih famoznih sprejeva za nos kojih se svi boje a to su intranazalni kortikosteroidi.
Alergije su osim na proljeće jako česte upravo sada, u jesen. Ako uz alergiju imamo povišenu temperaturu, ako smo u općem lošem stanju, onda se u tu terapiju uključuje i antibiotik jer se radi o komplikaciji.
“Na alergijsku osnovu sluznice nakalemila se bakterijska infekcija i to je zapravo vrlo često kod osoba koje imaju alergijski rinitis”, kazala je Roje i naglasila “Bez obzira radi li se o djeci ili odraslima imaju puno češće upale gornjih dišnih putova koje su sklonije komplikacijama i dulje traju”.
Osobe koje su alergične na nešto što leti vani po zraku, na polene ambrozije i crkvine trebaju pratiti peludni kalendar i koncentraciju peludnih zrnaca u zraku. Kada dođete kući, obavezno se istuširajte i skinite sa sebe odjeću koju ste nosili vani. Velika količina alergena uhvati se za kosu, kožu i odjeću i nastavljaju djelovati iako ste u zatvorenom prostoru.
Liječite se i vodite računa o alergijama jer tako ćete spriječili pojavu pravih bakterijskih upala gornjih dišnih putova, odnosno bronhitisa i astme.
Izvor: Radio Dalmacija
