Medicina spavanja
Medicina spavanja je vrlo kompleksna i multidisciplinarna. Otorinolaringolog sudjeluje i u dijagnostici i u liječenju poremećaja disanja tijekom spvanja (hrkanje i prestanak disanja – opstrukcijska apneja). Takvi pacijenti su umorni, pospani, slabije produktivni, imaju poremetnje koncentracije i pad psihomotornih sposobnosti…. Skloniji su dijabetesu, povišenom tlaku, srčanim bolestima, moždanom udaru…
Poremećaji disanja tijekom spavanja
Poremećaji disanja tijekom spavanja (engl. sleep disordered breathing – SDB) uključuju obično hrkanje i opstruktivnu sleep apneju (engl. obstructive sleep apnea – OSA). Hrkanje predstavlja „čujno“ disanje tijekom spavanja koje ometa okolinu, dok OSA predstavlja prekide u disanju tijekom spavanja duže od 10 sekundi tijekom kojih zasićenost krvi kisikom pada ispod normalne razine. OSA može biti centralna i periferna. Centralna je uzrokovana poremećajima u središnjem živčanom sustavu i nije predmet interesa otorinolaringologa, dok je periferna rezultat anatomsko-fizioloških i patoloških zbivanja u gornjim dišnim putovima te spada u naš djelokrug rada.
SDB predstavlja medicinski i socijalni problem kako za bolesnika tako i za njegove najbliže. Pad zasićenosti krvi kisikom zbog prekida disanja dugoročno može dovesti do arterijske i plućne hipertenzije, moždanog udara, koronarne srčane bolesti i zatajenja srca /cor pulmonale/. Osim toga tijekom noći javljaju se gastroezofagealni refluks, učestalo mokrenje i znojenje, osjećaj gušenja.
Zbog dnevne pospanosti javljaju se jutarnje glavobolje, smetnje koncentracije, gubitak memorije, poteškoće u prometu ( 7 puta veći rizik za prometne nesreće), pada radni učinak, u djece uspjeh u školi.
Hrkanje postaje i socijalni problem zbog smetnji boravka u grupama (zatvor, bolnica, logorovanje, vojska, izleti). Bračni partner je lišen sna, „istjeran“ iz vlastitog kreveta, mrzovoljan, promijenjenog ponašanja što može rezultirati i razvodom.
Učestalost
U RH nema statistike o učestalosti SDB, ali u USA hrče 21 milijun Amerikanaca, od čega 25% odraslih hrče stalno, a 45% odraslih hrče povremeno. Incidencija raste sa starošću. Muškarci počinju hrkati iznad 20 godina, a žene iznad 40.
Poslije 60 godina 50% do 60% muškaraca hrče!
Hrkači sebe ne čuju, premda snaga hrkanja zabilježena do sada iznosi 87.5 dB što odgovara buci aviona!
Zašto hrčemo?
Kleitman i Ikematzu su 1964. godine, neovisno jedan o drugom, dokazali da nepravilnost u građi nepca, tonzilarnih lukova, lateralnih stijenki ždrijela, te njihova vibracija proizvodi zvuk tj. hrkanje čemu značajno doprinosi i smanjeni tonus mišića u gornjim dišnim putovima. Važnu ulogu u stvaranju vibracija ima i nos, jer anatomske varijacije kao npr. deformacija nosne pregrade i piramide ili razna patološka stanja kao npr. zadebljala sluznica u alergijskom rinitisu, uvećane nosne školjke, nosna polipoza sužavaju ulaz u dišni put, dovode do turbulencije i čujnog disanja.
Osim lokalnih čimbenika hrkanje i OSA-u pogoršavaju: konzumacija alkohola, hipotireoza
uzimanje nekih lijekova (hipnotici,trankvilizatori, antihistaminici starije generacije) koji djeluju na smanjenje tonusa muskulature te smanjenje osjetljivosti centra za budnost.
Najvažniji čimbenik rizika je povećana tjelesna masa (BMI >25) pri čemu je debljina i veličina ovratnika dobar pokazatelj ozbiljnosti problema. BMI je presudan i u izboru načina liječenja, jer npr. BMI > 27 predstavlja kontraindikaciju za kirurško liječenje.
Nemojmo zaboraviti i položaj kod spavanja, jer „hrkači“ 37% noći spavaju na leđima.
SDB u djece
SDB je vrlo česta pojava u djece. Razlog hrkanja i OSA-e u djece su najčešće uvećane ždrijelne tonzile i tzv. treći krajnik što je lako kirurški riješivo. Dijete ne mora imati nijednu upalu „angina“, a da postoji indikacija za operacijski zahvat upravo radi opstrukcije disanja. U USA je opstrukcija disanja indikacija za operaciju u 80% tonziloadenoidektomija. O važnosti pravilnog disanja u dječjoj dobi svjedoči istraživanje Fernbach i Hunt-a koji su utvrdili pojavu tzv. plućnog srca u 35% djece, koja se nisu na vrijeme operirala.
Kako prepoznati poremećaj?
Poremćaj obično prepoznaju oni s kojim djelite krevet, zato se hrkanje zove bed partner disease. Ipak da bi osvjestili problem postoje brojni upitnici od kojih ističemo najjednostavniji:
BEARS – kratka anamneza spavanja
- Bedtime – vrijeme lijeganja
- Excesive daytime sleepness – prekomjerna dnevna pospanost
- Awakenings – buđenja tijekom noći, ranojutarnja buđenja
- Regularity – pravilnost i trajanje spavanja
- Snoring – hrkanje
Ako imate problem s nekim od „medvjedića“ imate poremećaj disanja tijekom spavanja!
Ako loše spavamo noću, tijekom dana smo pospani. Tako indirektno prema dnevnoj pospanosti zaključujemo postoji li poremećaj disanja tijekom spavanja. Za to nam služi upitnik:
Epworthova ljestvica pospanosti
Koliko Vam se često događa da osjetite potrebu za spavanjem u niže navedenim situacijama? U ovim se primjerima radi o uobičajenim dnevnim aktivnostima. Čak i ako se u skoro vrijeme niste našli u nekoj od navedenih situacija, pokušajte zamisliti kako biste se osjećali. Uporabite predložene brojeve kojima ćete najbolje ocijeniti kako se u datom trenutku osjećate:
0= neću osjećati potrebu za spavanjem (drijemanjem, kunjanjem)
1= imat ću laganu potrebu za spavanjem (drijemanjem, kunjanjem)
2= imat ću veliku potrebu za spavanjem (drijemanjem, kunjanjem)
3= imat ću neodoljivu potrebu za spavanjem (drijemanjem, kunjanjem)
| Sjedite i čitate | 0 | 1 | 2 | 3 |
|---|---|---|---|---|
| Nalazite se u automobilu i stojite u gužvi nekoliko minuta | 0 | 1 | 2 | 3 |
| Gledate TV | 0 | 1 | 2 | 3 |
| Sjedite na sastanku na kojem aktivno ne sudjelujete | 0 | 1 | 2 | 3 |
| Vozite se u automobilu kao putnik sat vremena neprekidne vožnje | 0 | 1 | 2 | 3 |
| Ležite i odmarate se u dnevnom boravku | 0 | 1 | 2 | 3 |
| Sjedite i razgovarate s nekim | 0 | 1 | 2 | 3 |
| Sjedite nakon obroka bez da ste popili alkoholno piće | 0 | 1 | 2 | 3 |
Rezultat Epworthove ljestvice pospanosti
-
1-6 Čestitamo, Vi dovoljno spavate.
-
7-8 Vaš rezultat je prosječno dobar.
-
9 i ↑ Bez odgode zatražite liječničku pomoć!
KAKO LIJECITI?
Uzrok hrkanju u djece su najčešće uvećane tonzile i treći krajnik, a u odraslih još i deformacije nosa i nosne pregrade, nosna polipoza, spušteno meko nepce, dugačka uvula (resica u grlu), veliki korijen jezika…
Neki od tih problema mogu se riješiti kirurški, a neki u kombinaciji kirurgije i npr, udlaga za donju čeljust (savjet stomatologa) ili pomoću CPAP-a (uređaja koji upuhuje zrak u pluća kada prestanete disati (nije najugodniji za nošenje, ali je efikasan).
Nemojte dozvoliti da liječite poremećaje disanja tijekom spavanja bez konzultacije s otorinolaringologom, jer nijedan uredjaj ne može upuhati zrak kroz zatvorena vrata. Potrebno je napraviti dovoljno mjesta u nosu i ždrijelu kako bi zrak nesmetano prolazio, a to može samo otorinolaringolog!
AKO JE VAŠ NALAZ OVAKAV, JASNO JE DA VAM JE POTREBNA OPERACIJA KAKO BI SE “OTVORIO” DIŠNI PUT!
Korisne informacije o poremećajima disanja tijekom spavanja možete naći na LINKU.
